kuća u planini

Par je za siću izagradio kuću od predmeta koje svi bacaju u smeće: Sama se rashlađuje leti i zagreva zimi

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Printscreen/ Youtube/ FLORB
Zak i Eliz napravili su Zemljani brod od 700 automobilskih guma na više od 3.400 metara visine. Kuća ima solarnu energiju, prikuplja vodu i gotovo je samoodrživa.
  • Zak i Eliz su u planinama Kolorada izgradili Zemljani brod od 700 automobilskih guma i recikliranih materijala, na više od 3.400 metara nadmorske visine.
  • Kuća koristi solarne panele, skuplja kišnicu i otopljeni sneg, a pasivno grejanje i zemljani nasip pomažu da leti ostane hladna, a zimi topla.

Na više od 3.400 metara nadmorske visine, duboko u planinama Kolorada, Zak Šehter i Eliz Šifman napravili su dom kakav se retko viđa. Njihova kuća površine oko 65 kvadratnih metara izgrađena je uz pomoć čak 700 starih automobilskih guma, a osmišljena je tako da se u što većoj meri sama snabdeva energijom i vodom.

Reč je o takozvanom „Earthship“ konceptu, odnosno Zemljani brod, kući koja se oslanja na prirodne i reciklirane materijale, pasivno zagrevanje i sopstvene sisteme za energiju, vodu i otpad.

Foto: Printscreen/ Youtube/ FLORB

Njihov dom nalazi se na imanju od oko 12 hektara iznad napuštenog grada Sent Elmo, a kada su kupili zemljište, do njega nije vodio čak ni pravi pristupni put.

Na imanju se ranije nalazila stara brvnara, koju su odlučili da rastave i ponovo podignu na drugom delu zemljišta. Zak je odranije bio zainteresovan za alternativne načine gradnje, a dodatni uticaj imao je i njegov otac, koji je arhitekta.

Gradili usred planine

Radovi na Zemljanom brodu počeli su tokom leta 2020. godine. U jednom trenutku na imanju je radilo između 30 i 35 ljudi, pa je usred šume praktično nastalo malo privremeno naselje.

Pogledajte u galeriji kako je izgledala gradnja:

Ideju o Earthship kućama razvio je američki arhitekta Majkl Rejnolds, koji je još početkom sedamdesetih godina u okolini Taosa, u Novom Meksiku, počeo da eksperimentiše sa građevinama od odbačenih materijala poput limenki, staklenih boca i automobilskih guma.

Tokom godina koncept je prerastao u model kuće koja može da proizvodi sopstvenu električnu energiju, prikuplja vodu i ponovo koristi deo otpadnih voda.

Zak i Eliz pokušali su da što više materijala pronađu upravo na svom zemljištu. Krovnu konstrukciju napravili su od smrče sa imanja, dok je deo drveta obrađen direktno na lokaciji.

Zimi kuća gotovo nestane pod snegom

Kuća je delimično ukopana u teren i okružena zemljom, što joj pomaže da tokom godine održava stabilniju temperaturu. Tokom leta unutrašnjost ostaje prijatno hladna, dok zemlja i masivni zidovi zimi zadržavaju toplotu.

Foto: Printscreen/ Youtube/ FLORB

Na toj nadmorskoj visini godišnje može da padne između 2,4 i 3,7 metara snega. Tokom najhladnijeg dela godine Zemljobrod je zato često gotovo potpuno prekriven belim pokrivačem. Iako zvuči kao problem, debeli sloj snega zapravo predstavlja dodatnu izolaciju za krov i zidove.

Za grejanje koriste peć na drva, a zahvaljujući njoj temperaturu u kući mogu da podignu na oko 27 stepeni čak i kada je napolju duboki minus.

Kuća je okrenuta ka jugu kako bi tokom dana primila što više sunčeve svetlosti. Sunce dodatno zagreva unutrašnjost, posebno staklenik koji se prostire duž prednje strane objekta.

Struju dobijaju od sunca

Za proizvodnju električne energije imaju šest solarnih panela, od po 325 vati. Sistem je povezan sa baterijama, a kada paneli rade punim kapacitetom mogu da proizvedu približno 1.600 vati električne energije.

Pogledajte u galeriji kako izgleda unutrašnjost kuće:

Ipak, život visoko u planinama zahteva i rezervni plan. Tokom višednevnih snežnih oluja, kada nema dovoljno sunčeve svetlosti da napuni baterije, koriste generator.

Posebnu pažnju morali su da posvete upravo baterijama. Prva baterijska banka, sastavljena od osam zatvorenih olovno-kiselinskih baterija, trajala im je oko tri godine. Kasnije su ih zamenili olovno-ugljeničnim baterijama, koje su se, prema njihovom iskustvu, pokazale pogodnijim za tako zahtevne uslove.

Vodu skupljaju direktno sa krova

Još jedan važan deo njihovog načina života jeste sistem za prikupljanje vode. Kišnicu i vodu od otopljenog snega skupljaju sa krova i čuvaju u dve ukopane i izolovane cisterne. Svaka može da primi oko 4.540 litara vode.

Foto: Printscreen/ Youtube/ FLORB

Kada se sneg ne topi dovoljno brzo, vlasnici ga ručno ubacuju u rezervoare. Istovremeno rade na sistemu sa glikolom koji bi ubuduće omogućio da se sneg topi direktno na krovu i tako dopunjava zalihe vode.

Otpadne vode odvode kroz septički sistem sa dve jame, dok se tokom zime po imanju uglavnom kreću motornim sankama. Iza kuće napravili su i jurtu površine nešto veće od 28 kvadratnih metara, posebno prilagođenu velikim snežnim padavinama.

Zid od hiljada staklenih boca

Ni unutrašnjost kuće ne izgleda kao klasičan planinski dom. Kuhinjske elemente i radne površine Zak i Eliz napravili su sami od drveta, dok je jedan od pregradnih zidova sastavljen od hiljada staklenih boca koje su potom povezane i prekrivene malterom.

Staklenik uz prednju stranu kuće nije tu samo zbog izgleda. U njemu se nalaze baštenske leje koje se zalivaju takozvanom sivom vodom iz tuša, umivaonika i mašine za pranje veša.

Foto: Printscreen/ Youtube/ FLORB

Zahvaljujući takvom sistemu biljke mogu da dobijaju vlagu čak i kada vlasnici nekoliko dana nisu kod kuće.

Kupatilo je osmišljeno kao takozvana „mokra zona”. Voda iz tuša otiče kroz šljunak, a zatim se filtrira unutar baštenske leje.

Toplu vodu obezbeđuju pomoću protočnog bojlera na propan; jedna boca im traje oko mesec dana. Ne poseduju mašinu za sušenje veša. Leti veš suše na otvorenom, dok zimi za tu namenu koriste staklenik.

Mogu da otputuju na nedelju dana, a kuća ostaje topla

Foto: Printscreen/ Youtube/ FLORB

Jedna od najvećih prednosti kuće je njen sistem pasivnog solarnog grejanja. Čak i kada zimi odu na nedelju dana bez uključivanja grejanja, unutrašnja temperatura po njihovom povratku ne pada ispod približno 13 stepeni Celzijusa, uprkos temperaturama ispod nule napolju.

To je omogućeno orijentacijom kuće, izolacijom pomoću zemljanog nasipa, staklenikom i akumuliranom sunčevom toplotom.

 Video: Ovako se pravi montažna kuća

This browser does not support the video element.

02:10
Kako se pravi montažna kuća Izvor: Instagram/frame_house_group

Nova kuća se nalazi u oblasti Saut Park (South Park), na placu površine oko 1,2 hektara. Biće znatno veća – oko 195 kvadratnih metara – i sadržaće četiri spavaće sobe i dva kupatila.

Zak i Eliz su se u planine doselili iz Denvera. Vremenom su se integrisali u lokalnu zajednicu; Eliz je pokrenula pilanu, dok je Zak razvio građevinski posao.